Multidisciplinarni pristup u primjeni biološke terapije
3. Simpozij otvorila je Željkica Čubrilović, predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatske komore medicinskih sestara i Općine Konavle održanom u hotelu Albatros, u Cavtatu, 19., 20. i 21. travnja 2024. g., pod nazivom 3. Simpozij Udruge medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju „Multidisciplinarni pristup u primjeni biološke terapije“ s ciljem proširenja znanja i vještina u liječenju i dijagnostici.
Svečano otvaranje simpozija bilo je u Vili Banac uz pratnju gitariste u organizaciji domaćina. Vila Banac sagrađena je 1928. godine i u potpunosti utjelovljuje karakteristike ladanjske arhitekture ovog područja, kako arhitektonskom formom, vizurama, tako i svojim smještajem i odnosom prema pejzažu.
Odabrali smo Cavtat, naslonjen na magični Dubrovnik, i prelijepe Konavle, u kojima se još i danas može osluhnuti duh minulih vremena, i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka, uživati u miru skrovitih uvala i dugih šetnji uz more ili provoditi aktivan odmor na brežuljku šumovitog poluotoka Rata s vječno zelenim borovima i čempresima.
U Cavtatu se nalaze kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijentalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv. Roka, u Cavtatu, remek je djelo u art deco stilu poznatog kipara Ivana Meštrovića, na kojem je radio i najznačajniji kipar našeg ekspresionizma, Juraj Škarpa. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.
U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci kazališta, kao i ostatci gradskih zidina, akvedukta, monumentalne jezgre – nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca. Jedna od najljepših je vila Banac, gdje se trenutno nalaze prostorije Općine Konavala.
Na kongresu su predstavljena najnovija dostignuća u zdravstvenoj njezi i primjeni biološke terapije, kako u dermatoveneroloških bolesnika, tako i u gastroenetoloških i reumatoloških bolesnika. Dobili smo smjernice za budućnost zdravstvene njege u svim granama sestrinstva s osobitim naglaskom na nove mogućnosti liječenja biološkom terapijom te uvođenje novih dijagnostičkih metoda.
Otkrića na području znanosti, medicine i tehnologije utječu na potrebu za visokoobrazovanom medicinskom sestrom u pružanju kvalitetne njege i skrbi bolesnih osoba. Prilagodbom obrazovanja medicinskih sestra s drugim državama sestrinstvo u Hrvatskoj postaje profesija, a visok stupanj obrazovanja omogućuje napredak u procesu obrazovanja. Napredak i razvoj obrazovnog sustava za medicinske sestre u budućnosti omogućuje daljnji razvoj sestrinstva na području obrazovanja, profesije, autonomnosti i statusa u društvu.
Cilj Simpozija je međusobno povezivanje svih sestara i tehničara svih kliničkih struka u RH i EU te objedinjavanje standarda rada.
Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju Simpozij organizira svake godine te okuplja medicinske sestre iz svih dijelova Hrvatske i brojne medicinske sestre iz inozemstva.
Posebne zahvale za sudjelovanje na kongresu idu Snježani Krpeti, posebnoj savjetnici ministra zdravstva, akademkinji Mirni Šitum i Mariju Gaziću, predsjedniku Komore medicinskih sestara. Nove mogućnosti liječenja, dijagnostičke metode i njega bolesnika postavljaju stalnu potrebu obrazovanja i usavršavanja. Kao samostalan nosilac skrbi, medicinska sestra mora biti dobro osposobljena za svoj poziv, prvenstveno vodeći se etičkim standardima obavljanja naše struke. Takav sustav ovisi u trajnoj edukaciji, koja treba gledati naprijed kroz programe kontinuirane, cjeloživotne edukacije. Moderno obrazovanje našeg sustava treba osigurati visok stupanj znanja i vještina u svim područjima u kojima medicinske sestre i tehničari obavljaju svoju djelatnost. Kao što znate, krenuli smo s novim ciklusom specijalističkog usavršavanja, što će u naše klinike i ambulante unijeti novi žar, znanja i motivaciju, naglasila je Krpeta u svome govoru.
Akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti, pročelnica Katedre za dermatovenerologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica kolegija „Dermatovenerologija“ na znanstvenom poslijediplomskom studiju Stomatološkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, voditeljica granskog predmeta „Kliničko-laboratorijska dijagnostika malignog melanoma s posebnim osvrtom na molekularno-biološke dijagnostičke mogućnosti“ na doktorskom poslijediplomskom studiju „Biomedicina i zdravstvo“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica nacionalnog plana probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma i referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom pri KBC-u Sestre milosrdnice, predstojnica Klinike za Kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice je pak, naglasila kako je dermatovenerologija struka koja ima dugu povijest. Danas je moderna i interdisciplinarna grana medicine, čiji učinci imaju dalekosežne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje pacijenta. Stigmatizacija i predrasude problem su s kojim se još uvijek susreću naši pacijenti, a počesto i stručnjaci koji su s njima svakodnevno u kontaktu. Naša suradnja i zajednički rad su nenadoknadivi. Mi smo uvijek otvoreni za pomoć, edukaciju i učenje, poručila je akademkinja Šitum.
Profesorica Branka Marinović, specijalistica dermatovenerologije, predstojnica Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, glavna tajnica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) te predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora je naglasila kako je važna multidisciplinarna suradnja sa brojnim suradnim subspecijalistima radi dobrobiti naših pacijenata te o dijagnozi i skrbi medicinskih sestara, provedbi radne terapije i njezinom učinku na kvalitetu života pacijenata.
Izvješće pripremile: Željkica Čubrilović, mag. med. techn., Snježana Krpeta, mag. med. techn., Ines Birkić Belanović, mag. med. techn.
