Specifičnosti liječenja i zdravstvene njege u dermatovenerologiji
4. Simpozij je otvorila Željkica Čubrilović, predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Hrvatske komore medicinskih sestara na temu „Specifičnosti liječenja i zdravstvene njege u dermatovenerologiji“. Simpozij je održan u Opatiji, hotel Admiral, 25. – 27. travnja 2025.
Opatija je poznata kao „kraljica Jadrana“ i jedno je od najstarijih turističkih odredišta u Hrvatskoj. Smještena podno planine Učke, okružena bujnim zelenilom, palmama i šetnicama uz obalu. Grad je već u 19. stoljeću bio popularno odredište europske aristokracije, a danas je prepoznatljiv po elegantnoj arhitekturi austrougarskog razdoblja, luksuznim hotelima i brojnim vilama. Lungomare, 12 kilometara duga šetnica uz more, pruža spektakularan pogled na Kvarnerski zaljev i spaja Opatiju s obližnjim gradićima poput Lovrana i Voloskog. Simbol Opatije je djevojka s galebom, prepoznatljiva skulptura koja pozdravlja posjetitelje i podsjeća na bogatu povijest ovog grada. Opatija je poznata i po svojim parkovima i vrtovima, poput Parka Angiolina, koji su idealni za opuštanje i uživanje u mirisima mediteranskog bilja. Grad je kroz godine postao središte kulturnih i kongresnih događanja, a gastronomska ponuda bogata je lokalnim specijalitetima poput kvarnerskih škampi, tartufa i vrhunskih vina.
Na simpoziju bila su predstavljena najnovija dostignuća u zdravstvenoj njezi dermatoveneroloških bolesnika. Koža je najveći i najvidljiviji organ našeg tijela i ima cijeli niz značajnih funkcija. Dermatologija je grana medicine koja se bavi istraživanjem, dijagnostikom i liječenjem kože i njenih adneksa te vidljivih sluznica, a venerologija grana medicine koja se bavi istraživanjem, dijagnostikom i liječenjem spolnih bolesti. Na koži se mogu zapaziti promjene nastale kao posljedica bolesti unutarnjih organa, zbog čega se kaže da je koža ogledalo unutarnjeg stanja organizma.
Cilj simpozija je prikazati rad medicinskih sestara u dermatovenerologiji u svakodnevnoj praksi, naglasiti koja su znanja i vještine potrebne medicinskoj sestri u pripremi pacijenta kod dermatoloških dijagnostičkih i terapijskih postupaka utemeljeno na medicini utemeljenoj na dokazima.
Otkrića na području znanosti, medicine i tehnologije utječu na potrebu za visoko obrazovanom medicinskom sestrom u pružanju kvalitetne njege i skrbi bolesnih osoba. Prilagodbom obrazovanja medicinskih sestra s drugim državama sestrinstvo u Hrvatskoj postaje profesija, a visok stupanj obrazovanja omogućuje napredak u procesu obrazovanja. Napredak i razvoj obrazovnog sustava za medicinske sestre u budućnosti omogućuje daljnji razvoj sestrinstva na području obrazovanja, profesije, autonomnosti i statusa u društvu.
Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju Simpozij organizira svake godine te okuplja medicinske sestre iz svih dijelova Hrvatske i brojne medicinske sestre iz inozemstva.
Posebne zahvale za sudjelovanje na simpoziju idu Snježani Krpeta, posebnoj savjetnici ministra zdravstva, akademkinji Mirni Šitum i Mariju Gaziću, predsjedniku Komore medicinskih sestara. Nove mogućnosti liječenja, dijagnostičke metode i njega bolesnika postavljaju stalnu potrebu obrazovanja i usavršavanja. Kao samostalan nosilac skrbi, medicinska sestra mora biti dobro osposobljena za svoj poziv, prvenstveno vodeći se etičkim standardima obavljanja naše struke. Takav sustav ovisi u trajnoj edukaciji, koja treba gledati naprijed kroz programe kontinuirane, cjeloživotne edukacije. Moderno obrazovanje našeg sustava treba osigurati visok stupanj znanja i vještina u svim područjima u kojima medicinske sestre i tehničari obavljaju svoju djelatnost. Kao što znate, krenuli smo s novim ciklusom specijalističkog usavršavanja, što će u naše Klinike i ambulante unijeti novi žar, znanja i motivaciju, naglasila je Krpeta u svome govoru.
Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, članu Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, a osim toga obnaša još nekoliko cijenjenih funkcija poput one glavnog tajnika Europskog vijeća regulacijskih tijela u sestrinstvu (european nursing council–enc), član je Izvršnog odbora europskog vijeća samostalnih profesija (ceplis), član je Povjerenstva za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravlja te glavni blagajnik Europske gastroenterološke udruge. naglašava zagovaranje politike koje osigurava izvrsnu razinu zdravstvene njege, promoviranje visokih stručnih standarda u sestrinstvu te jačanje povjerenja članstva u Komoru kao i jačanje ugleda sestrinstva, najavio je Gazić.
Akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti, pročelnici Katedre za dermatovenerologiju stomatološkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, voditeljica kolegija „dermatovenerologija“ na znanstvenom poslijediplomskom studiju Stomatološkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. voditeljica granskog predmeta „kliničko-laboratorijska dijagnostika malignog melanoma s posebnim osvrtom na molekularno-biološke dijagnostičke mogućnosti“ na doktorskom poslijediplomskom studiju „biomedicina i zdravstvo“ medicinskog fakulteta sveučilišta u zagrebu, voditeljica nacionalnog plana probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma i referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom pri KBC-u Sestre milosrdnice, naglasila je kako je dermatovenerologija struka koja ima dugu povijest. Naša suradnja i zajednički rad su nenadoknadivi. Mi smo uvijek otvoreni za pomoć, edukaciju i učenje, poručila je akademkinja Šitum.
Profesoria Branka Marinović, specijalistica dermatovenerologije, predstojnica Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog Bolničkog Centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) te predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora je naglasila kako je važna multidisciplinarna suradnja sa brojnim suradnim subspecijalistima radi dobrobiti naših pacijenata te o dijagnozi i skrbi medicinskih sestara, provedbi radne terapije i njezinom učinku na kvalitetu života pacijenata.
Na Simpoziju je sudjelovalo osamdeset sudionika aktivno i pasivno, brojni izlagači i naši suradnici sa brojnim edukativnim temama i zanimljivim predavanjima koja su upotpunila naša iskustva i nove spoznaje o zdravstvenoj njezi svih dermatoloških centara diljem Lijepe naše.
Pripremile: Ivana Halambek, bacc.med.techn., Željkica Čubrilović, univ. mag. med. techn., Snježana Krpeta, univ. mag. med. techn.,
