interna

Uloga medicinske sestre u jedinici za intenzivnu kardijalnu skrb

naslovna koronarna kbcsmMartina Kralj, Mira Pavličić, Renata Čosić, Tamara Kos, Katarina Arbanas. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: jedinica za intenzivnu kardijalnu skrb, medicinska tehnologija, bolesnik, uloga medicinske sestre.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):472.

Uloga medicinske sestre je da uspostavi ravnotežu između tehnike i humanosti odnosno da unese humanost u ophođenju s pacijentom, jer niti jedan aparat bez obzira na tehnološki napredak neće zamijeniti brižnost i suosjećajnost medicinske sestre.

Opširnije

Pravodobnom edukacijom pacijenata do smanjenja mogućih komplikacija kod primjene antikoagulantnih lijekova

PRP-imageBožica Leško, Lidija Ban. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: antikoagulacijska terapija, edukacija bolesnika.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):490.

Antikoagulantni lijekovi smanjuju mogućnost stvaranje krvnih ugrušaka u krvnim žilama i srcu. Osobito su važni u prevenciji i liječenju venske tromboze, plućne embolije, srčanih aritmija, nakon infarkta miokarda te nakon zamjene srčanih zalistaka. Antikoagulantno liječenje može imati značajne nuspojave te je nužno njegovo nadziranje. Rezultat mjerenja se izražava kao INR (engl. International Normalized Ratio-međunarodni omjer normalizacije). Za većinu je pacijenata ciljana vrijednost INR-a između 2,0 i 3,0. Kada je INR manji od 2,0 povećava se rizik stvaranja ugrušaka, a kada je veći od 3,0 povećava se rizik od krvarenja.

Opširnije

Planiranje zdravstvene njege bolesnika s akutnim koronarnim sindromom

naslovna koronarna 2 kbcsmMihaela Horvat, Ivana Kuserbanj, Renata Brezak, Mihaela Ipša, Ana Kelava. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: akutni koronarni sindrom, koronarna intenzivna skrb, planiranje zdravstvene njege.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):473.

Kardiovaskularne bolesti su prioritetni zdravstveni problem, globalna epidemija, vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti u svijetu. Vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je incidencija u stalnom porastu. Ukupni mortalitet kod akutnog infarkta miokarda (AIM) je 30%.

Opširnije

Komplikacije elektrofizioloških intervencija

naslovna elektrofiziologija srca kbcsmIvica Benko, Gordana Hursa, Gorana Spitek. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kardiologiju.

Ključne riječi: kateterska radiofrekventna ablacija, komplikacije, medicinska sestra.

Citation: Cardiol Croat. 2014;9(9-10):475.

Kada se govori u liječenju aritmija u današnje vrijeme, za većinu srčanih aritmija, terapija antiaritmicima nije potpuno učinkovita, u smislu trajne supresije aritmije. Pri tome uporaba ovih lijekova povezana je s brojnim neugodnim i ozbiljnim nuspojavama. Upravo iz tog razloga invazivno liječenje aritmija pomoću kateterske radiofrekventne (RF) ablacije, zauzima sve veću ulogu u liječenju tahikardnih poremećaja srčanog ritma.

Opširnije

Predstavljamo sestrinstvo Klinike za unutarnje bolesti

01Odjel za unutarnje bolesti nastao je osnutkom Bolnice 1846. godine i imao je 12 kreveta. Do 1885. godine djelovao je pod imenom Medicinski odjel i tada je imao već oko 200 kreveta, smještenih u Ilici 83. Bolnica je od 1885. godine podijeljena na dva odjela  – interni i kirurški. Te je godine počelo kliničko i prostorno grupiranje bolesnika, pa se uskoro iz matice izdvojio «Izvanjski odjel», a s vremenom i drugi odjeli. Ta se godina smatra početkom već diferenciranog Odjela za unutarnje bolesti.

Opširnije