Pušenje kao ovisnost: Svjetski dan nepušenja

Dana 31. svibnja 2018. godine obilježavamo Svjetski dan nepušenja („World No Tobacco Day“) potaknut od Svjetske zdravstvene organizacije. Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja posvećen jest temi „Duhan i kardiovaskularne bolesti“ čime se naglašava štetnost duhanskog dima na zdravlje krvožilnog sustava. No duhanski dim ne pogađa samo krvožilni sustav, već zdravlje u cijelosti.

wntd-2018-poster-630

Razarajuća ovisnost o duhanskom dimu

Ovisnost je glavni razlog zbog kojeg ljudi puše, ali to nije jedini razlog. Mnogi ljudi puše jer je to način na koji su naučili rješavati negativna raspoloženja i stres svakodnevnog života. Pušenje se može povezati s drugim aktivnostima svakodnevnog života poput gledanja televizije, telefonskog razgovora, druženja s prijateljima, odlaska na određena mjesta ili odmora za opuštanje. Tada pušenje postaje dio uzorka ili rutine.

Ono je složeno ponašanje koje s vremenom postaje snažno kompulzivno. Nikotin je ovisna tvar u dimu cigareta koji ulazi u krvotok kroz pluća i dospijeva u mozak unutar 10 sekundi od udisanja. Tada mijenja ravnotežu dviju kemikalija, tzv. dopamina i noradrenalina u mozgu. Kada nikotin promijeni razinu tih kemikalija, razina raspoloženja i koncentracije također se mijenjaju. Mnogi pušači to smatraju ugodnim. Promjene se događaju vrlo brzo. Kada se udiše nikotin, odmah se probudi dio mozga koji stvara osjećaje užitka te smanjuje stres i tjeskobu. To je razlog zašto mnogi pušači uživaju u nikotinskom naletu i postaju ovisni o tome. Što se više puši, to više mozak postaje ovisan o nikotinu. To znači da se mora pušiti više da bi se postigao isti učinak.

Duhanski dim sadrži više od 7 000 kemikalija. Stotine ih je otrovno i za barem 70 se zna da uzrokuju rak. Također, važno je razumijeti da je nikotin i stimulans i sedativ. Iako stvara stimulirajuće učinke, on također opušta tijelo i stvara blagu euforiju. Ovo je dio onoga što ga čini tako ovisnim. Što su veće koncentracije nikotina, to će biti veći osjećaj euforije. Nikotin uzrokuje promjene u strukturi i funkciji mozga stvarajući i pozitivna iskustva kao što su osjećaji uzbuđenja, opuštanje i poboljšana koncentracija te negativne simptome ustezanja kao što su nervoza, nemir, razdražljivost, anksioznost i smanjena koncentracija. Naš organizam može podnijeti visoku toleranciju na nikotin, pa će biti potrebno pušiti više cigareta da bi se postigao isti učinak. Upravo ovaj ciklus dovodi do ovisnosti.

Rizik od razvoja ovisnosti nakon izlaganja cigaretama veći je od rizika od razvoja ovisnosti nakon početnog korištenja kokaina, alkohola ili marihuane što samo govori o adiktivnom potencijalu nikotina koji ne treba podcijenjivati. Nikotin također aktivira dio mozga u kojem se nalazi centar za nagrađivanje. Redoviti nikotinski ovisnici osjećaju da im je potrebna cigareta kao nagrada za dobivanje tijekom dana, lakše preživljavanje nekoliko sati rada ili za donošenje odluka. Oni će reći da ih nikotin opušta, iako na mnogo načina čini upravo suprotno.

Kako se odviknuti?

Kada se prestaje pušiti, gubitak nikotina mijenja razinu dopamina i noradrenalina. Odvikavanje može dovesti do tjeskobe, depresije i razdražljivosti. Normalna je pojava žudnje za nikotinom kod prestanka pušenja jer pušenje odmah otklanja te neugodne osjećaje.

Pušenje nije samo loša navika – to je ovisnost. Baš kao i kod drugih ovisnosti, ljudi koji su ovisni o cigareti imaju prisilnu potrebu za pušenjem – njihovo tijelo žudi za redovitim dozama nikotina. Koje emocije kod vas uzrokuju pušenje? Postoje načini za rješavanje emocija bez pušenja. Jedan od prvih koraka za prestanak pušenja je saznati kako se osjećamo kada pušimo. Zatim možemo razmišljati o razlozima zbog kojih želimo prestati.

Podržite i vi Svjetski dan nepušenja i recite NE pušenju!

Izvješće pripremila: Ana – Marija Kolarić, dipl. med. techn., Klinika za psihijatriju

Izvor materijala: www.who.int