Kako doživljavamo bol?

Pripremila: Marica Jerleković, bacc. med.techn.; 

Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli

Kontakt: maricajerlekovic@gmail.com

Bol je neugodan emocionalni i osjetni doživljaj povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva“ ( International Assotiation Study of Pain: ISAP terminology 2009 )

„ Bol je što god osoba kaže da jest i postoji kad god ona kaže da postoji“( Margo McCafry, 1968.)

Bol ima zaštitnu ulogu u organizmu jer ona je svojevrstan alarm i vrlo je često prvi simptom zbog kojeg se bolesnik javlja kod liječnika. Klasificiramo je prema duljini trajanja, etiologiji i patofiziologiji.

Kada bol traje do 3 mjeseca govorimo o akutnoj boli i ona je najčešće izazvana traumom, operativnim zahvatom, upalom, kolikama… Ukoliko ta bol traje dulje od 3 mjeseca govorimo o kroničnoj boli. Osim što se akutna bol razlikuje od kronične boli po vremenu trajanja razlikuju se i prema mehanizmu nastanka boli i prijenosu živčanih impulsa ( normalan i patološki mehanizam boli).

Slika 1. Mehanizam nastanka akutne boli , izvor www.ausmed.com/articles/what-is-complex-regional-pain-syndrome-crps

Bolni podražaj od mjesta ozlijede mora preko perifernih živaca i leđne moždine stići do centra za bol u velikom mozgu (talamus). No da bi ga postali svjesni taj podražaj iz talamusa se treba prenijeti u koru velikog mozga, sferu svjesnog doživljavanja. Taj put širenja bolnog podražaja od mjesta ozlijede do mozga naziva se bolni put, a svjesno doživljavanje boli nocicepcija. Nocicepciju dijelimo u četiri faze. 

TRANSDUKCIJA (pretvorba) – sposobnost nociceptora da bolne podražaje (mehaničke, termičke, kemijske) pretvori u živčanu aktivnost. Algogene tvari su spojevi koje nastaju ili se oslobađaju tijekom oštećenja tkiva u blizini nociceptora. Uzrokuju njihovo izravno aktiviranje ili im  snižavaju prag podražljivosti.

TRANSMISIJA (prijenos) – provođenje živčanih impulsa A-delta mijeliziranim vlaknima, te C nemijeliziranim vlaknima.

MODULACIJA (obrada) – obrada i transformacija informacija o boli na periferiji.Modulacijom bolni podražaj može biti pojačan ili oslabljen. Najznačajnije mjesto modulacije bolnog podražaja je stražnji rog kralježničke moždine gdje se odvijaju kompleksni procesi centralne senzitizacije, te descedentne inhibicije.

PERCEPCIJA  (doživljavanje boli) – faza u kojoj dolazi do projekcije živčanih putova za prijenos boli u moždanu koru i svjesnog doživljavanja boli.

Kronična bol je bol koja traje dulje od 3 mjeseca  senzacije se šire putem oštećenog ili poremećenog perifernog ili centralnog živčanog sustava, (svaki od tih procesa je promijenjen). Neravnoteža uzlaznog i silaznog puta može voditi u senzitizaciju.

Slika 2. Oštećenje živca uzrokovano demijelinizacijom kod Multiple skleroze. Promjene na živcima dovode do promjene bolnih senzacija (neuropatska bol ) , izvor Patient Education Center, Harvard Medical School  

AKUTNA BOL

KRONIČNA BOL

Blaga do jaka U korelaciji sa oštećenjemIznenadna nestaje sa ozdravljenjem Blaga do jaka Jačina nije u korelaciji sa oštećenjemNapad može biti podmukao, ne nestaje sa oštećenjem
Znak upozorenja stvarnog ili potencijalnog oštećenja tkiva  Nije signal oštećenja, lažna uzbuna
Puls ubrzan, povišen RR, povećana respiracija Vitalni znaci normalni
Pacijent nemiran i anksiozan Depresivan i povučen
Pacijent izražava bol Često ne spominje bol jedino na upit
Ponašanje indicirano bolom, plač, trlja i drži bolno mjesto Bolno ponašanje često odsutno
Operacije, prijelomi, infarkt miokarda, upale, porod Kronične glavobolje, bol u leđima, karcinomska bol,

 Na samu percepciju boli veliku ulogu imaju fiziološki, psihološki i kulturološki čimbenici te socijalno okruženje.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA BOL

Fiziološki:

  • Starost – utječe na cijelo tijelo, a samim tim i na način na koji stari ljudi reagiraju na bol. Promjene na tijelu smanjuju osjet boli ili pak s druge strane stariji mogu biti više izdržljivi. Smanjena je senzacija ili percepcija boli ili stariji ljudi uzimaju bol kao dio starenja. Stariji ljudi boje se ovisnosti o analgeticima, ne žele zamarati sestru ili biti „loš bolesnik“.
  • Umor – povećava percepciju boli
  • Genetski – nedavna istraživanja pokazala su da su osjetljivost i tolerancija na bol genetski povezani
  • Pamćenje – sjećanja na bolna iskustva, pogotovo iskustva koja su se dogodila kao vrlo malom djetetu može povećati osjetljivost i smanjiti toleranciju na bol
  •  Liječenje – neadekvatno liječenje akutne boli dovodi do razvoja kronične boli
  •  Reakcija na kirurški stres – iskustvo prijašnjih poslijeoperacijskih boli
  •  Neurološka funkcija – analgetici, sedativi, alkohol djeluju na SŽS te smanjuju osjećaj boli, neke bolesti kod koji dolazi do oštećenja perifernih živaca smanjuju osjetljivost na bol (kod diabetesa mellitusa pojačana osjetljivost na bol)

 PSIHOLOŠKI ČIMBENICI:

  • Strah i tjeskoba – strah povećava pericepciju boli, a bol povećava osjećaj straha i tjeskobe
  • Samokontrola – ljudi upravljaju bolom i drugim životnim stresorima na različite načine

 KULTUROLOŠKI ČIMBENICI

Kulturna uvjerenja i vrijednosti utječu na način na koji ljudi reagiraju na bol (bol kao kazna, bol test vjere, bol kao izazov…)                 

 Uz to što je bol čest klinički problem ona utječe i na svakodnevno funkcioniranje pojedinca i njegovu kvalitetu života.

Ne liječena bol dovodi do narušavanja homeostaze ali isto tako ne liječena akutna bol prelazi u kroničan oblik te tada prestaje biti simptom već postaje bolest.  Sve karakteristike boli ukazuju da je ona doista vitalni znak, a ne samo doživljaj te je iz tog razloga proglašena petim vitalnim znakom zajedno sa disanjem, tlakom, pulsom i temperaturom.

 “Vitalni znakovi ozbiljno su prihvaćeni. Ako bol prihvatimo sa istim žarom kao i ostale vitalne znakove imati ćemo više šanse da se liječi ispravno . Trebamo podučiti liječnike i sestre liječenju boli kao vitalnog znaka, kvalitetna njega znači da se bol mjeri i lijeći. James Campbell (APS, 1996.)

Ova saznanja važna su i medicinskim sestrama koje provodeći zdravstvenu njegu često se sustreću i s problemom boli kod svojih pacijenata i čije zbrinjavanje je obično na vrhu ljestvice prioriteta.

 Literatura:

  1. Lončar Z., Bol – peti vitalni znak, Menadžment bola u neurokirurškom sestrinstvu, HKMS 2015, 10-18
  2. www.ausmed.com/articles/what-is-complex-regional-pain-syndrome-crps  (pristupljeno 17.01.2017.)
  3. Multiple Sclerosis, Patient Education Center, Harvard Medical School , dostupno http://www.patienteducationcenter.org/articles/multiple-sclerosis-2/  ( pristupljeno 17.01.2017.)