Stručni sadržaj

Izvori/uzroci (ne) sigurnosti u radu medicinskih sestara

Pripremile: Petra Bolf, bacc.med.techn. i Tihana Kolar, bacc.med.techn. (Centar za hitni prijem)

SAŽETAK:

Zdravstvena djelatnost ubraja se u visoko rizične djelatnosti. Medicinske sestre su suočene s različitim rizicima i s njima povezanim posljedicama na zdravlje zbog složenosti i sveobuhvatnosti unutar zdravstvenog sustava.

Opširnije

Predavanja za medicinske sestre / tehničare za ožujak 2017.

  • 7. ožujka 2017. Naša iskustva u liječenju bolesnica s HER pozitivnim karcinomom dojke“ , Branka Svetec, bacc. med. techn.  KBC sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13:30h
  •  8. ožujka 2017. Utjecaj znanstvenih otkrića i tehnologije na svakodnevni rad medicinskih sestra/tehničara“,  Mirjana Oršić, bacc. med. techn., Marija Magdić,  bacc. med. techn., KBC Sestre milosrdnice, Klinika za traumatologiju , predavaonica u 13:30h
  •  8. ožujka 2017. „ Komunikacijske vještine u svakodnevnom radu zdravstvenih djelatnika“, Ivana Pavlović, dipl.psih. i Ivan Leško, Mag. psih. KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 14.00h
  • 9. ožujka 2017. „Komunikacija s bolesnikom u terminalnoj fazi bolesti“, Dinko Abramović, bacc. med. techn., Maja Vidović, bacc. med. techn.,, KBC Sestre milosrdnice, Klinika za tumore u 13:30h
  • 14.ožujka 2017.“ Zdravstvena  njega bolesnika s kroničnim ranama“, MartinaVujević, bacc. med. techn., Ana Mrazović, bacc. med. techn.,, KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13.30h
  • 21. ožujka 2017. Utjecaj znanstvenih otkrića i tehnologije na svakodnevni rad medicinskih sestra/tehničara“, Mirjana Oršić, bacc. med. techn., Marija Magdić,  bacc. med. techn., KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13:30h
  •  23. ožujka 2017. Bulozna epidermoliza – sestrinska skrb za oboljele“, Matea Pavković, bacc. med. techn. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za tumore u 13:30h
  •  28. ožujka 2017. „Međuodnos obrazovanja i najbolje prakse“, Tajana Miklin, bacc.med.techn. i  Anamarija Biščanin, bacc.med.techn, KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski cenatr u 13:30h
  • 29. ožujka 2017. “ Zdravstvena  njega bolesnika s kroničnim ranama“,  MartinaVujević, bacc. med. techn., Ana Mrazović, prvostupnica sestrinstva, KBC Sestre milosrdnice, Klinika za traumatologiju 13.30h
  • 30. ožujka 2017. Tečaj III. kategorije za medicinske sestre i tehničare Prevencija i lokalni  tretmani dekubitlanih oštećenja“, KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar

Sva predavanja biti će bodovana sukladno Pravilnu o bodovanju HKMS

 

Važnost prevencije bolničkih infekcija u nedonoščadi

Pripremila: Ela Vujanić, bacc. med. techn.

Zavod za neonatologiju, nedonoščad i intenzivno liječenje, Klinika za ženske bolesti i porodništvo

Kontakt: ela.vujanic@hotmail.com

SAŽETAK

Uvod: Bolničke su infekcije jedan od najčešćih uzroka morbiditeta i mortaliteta nedonoščadi i one su, prema „Journal of Perinatology,“ posljednje desetljeće u porastu usprkos sve kvalitetnijoj, modernijoj i sveobuhvatnijoj zdravstvenoj skrbi otežavajući uspješnost liječenja i produljujući boravak u bolnici. Najčešći su uzročnici bolničkih infekcija u neonatologiji Staphylococcus aureus, Eschericia coli, Klebsiella i Pseudomonas.

Opširnije

Zbrinjavanje bolesnika s opeklinama

Zbrinjavanje bolesnika s opeklinama

Pripremila: Valentina Štrbac, bacc. med. techn., Zavod za opekline, Klinika za traumatologiju 

Trauma opeklinom jedna je od najtežih fizičkih i psihičkih iskustava. Prilikom nastanka opeklinske ozljede dolazi do patofizioloških promjena koje su vrlo složene te dovode do poremećaja organskih funkcija i teške kliničke slike.

Opeklina je trauma kože, potkožja, sluznica te dubokih struktura nastale djelovanjem patogenih količina topline, kemikalija, elektriciteta ili zračenja na površinu tijela. Težina ozljede ovisi o jačini izložene temperature, odnosno intenzitetu i trajanju kontakta sa uzročnim agensom. Opširnije

Psihomotorni rast i razvoj djece predškolske dobi

Pripremila: Viktorija Benčić, bacc.med.techn (Centar za hitni prijem)

Kontakt: e-mail: bencic.viktorija@gmail.com

Sažetak

Uvod: Najvažnije razdoblje u djetetovom životu je upravo predškolsko razdoblje. To je razdoblje obilježeno ubrzanim rastom i razvojem. Rast označava promjene u veličini koje su rezultat povećanja postojećih stanica.

Opširnije

Intervencije trijažne sestre pri zbrinjavanju bolesnika u centralnom hitnom prijemu

Pripremila: Katarina Tomljenović, bacc.med.techn., Centar za hitni prijem, kontakt: katarina.jengic@gmail.com

Centralni hitni prijem je središnje mjesto za prijem, obradu i zbrinjavanje hitnih bolesnika bez obzira na uputnu dijagnozu. Svaki bolesnik dolaskom na centralni hitni prijem prolazi formalni proces trijaže kojim se određuje kategorija hitnosti, ovisno o tegobama ili ozljedi – a ne prema tome tko je prvi došao. Procjenu stupnja hitnosti za svakog bolesnika i dodjelu trijažne kategorije vrše posebno educirane trijažne medicinske sestre.

Opširnije

Predavanja za medicinske sestre / tehničare za veljaču 2017.

  • 7. veljače 2017. KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13:30h; „Komunikacija s bolesnikom u terminalnoj fazi bolesti“, Dinko Abramović, bacc. med. techn.

 

  •  8.veljače 2017. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za traumatologiju (predavana) u 13:30h; „Bulozna epidermoliza – sestrinska skrb za oboljele“, Matea Pavković, bacc. med. techn.

 

  •  14. veljače 2017. KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski centar u 13:30h;  „Zbrinjavanje djeteta s kardiomiopatijom“, Vlatka Semenić, bacc. med. techn.-

 

  •  15. veljače 2017. KBC Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju (predavana) u 13:30h „Sestrinski pristup – resocijalizacija i rehabilitacija ovisnika o alkoholu“; Ivana Blažinović, bacc.med. techn.

 

  •  21. veljače 2017. KBC Sestre milosrdnice, Multimedijski cenatr u 13:30h; Od bolnog zgloba do dijagnoze: uloga medicinske sestre u obradi i liječenju djece oboljele od reumatskih bolesti“, Darija Sudić, bacc. med. techn.

 

  •  28. veljače 2017. KBC Sestre milosrdnicee, Multimedijski centarr u 13:30h; “Značaj pravovaljanog vođenja sestrinske dokumentacije kod bolesnika s visokim rizikom za pad , Natalija Hadžić, dipl.med. techn.

Sva predavanja biti će bodovana sukladno Pravilniku o bodovanju HKMS

 

Kako doživljavamo bol?

Pripremila: Marica Jerleković, bacc. med.techn.; 

Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli

Kontakt: maricajerlekovic@gmail.com

Bol je neugodan emocionalni i osjetni doživljaj povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva“ ( International Assotiation Study of Pain: ISAP terminology 2009 )

„ Bol je što god osoba kaže da jest i postoji kad god ona kaže da postoji“( Margo McCafry, 1968.)

Bol ima zaštitnu ulogu u organizmu jer ona je svojevrstan alarm i vrlo je često prvi simptom zbog kojeg se bolesnik javlja kod liječnika. Klasificiramo je prema duljini trajanja, etiologiji i patofiziologiji.

Opširnije

Intervencije medicinske sestre pri ublažavanju nuspojava kemoterapije

Pripremila: Anamarija Biščanin, bacc.med.techn., Centar za hitni prijem; Kontakt: anamarija.biscanin91@gmail.com

Karcinomi su po učestalosti drugi po redu uzrok smrti kako u svijetu tako i kod nas unatoč velikom napretku koji je medicina postigla u njihovom liječenju i otkrivanju.

Maligna bolest predstavlja jedinstveno iskustvo. Spoznaja da netko boluje od karcinoma i danas djeluje zastrašujuće, a takva životna situacija čini bolesnika posebno osjetljivim. Svaka bolest, pogotovo ovako ozbiljna i teška, mijenja čovjekov život, prioritete i potrebe, a obitelj stavlja u neočekivani i nepoznati položaj s malo vremena za situacijsko i emotivno snalaženje.

Opširnije

Rehabilitacija bolesnika nakon akutnog infarkta miokarda

Pripremila: Tajana Miklin, bacc.med.techn (Centar za hitni prijem) Kontakt: e-mail: t.miklin92@gmail.com

Cilj ovog rada je prikaz najnovijih spoznaja o učincima mjera i postupaka kardiološke rehabilitacije u kliničkoj praksi u bolesnika s preboljelim AIM-om s naglaskom na zdravstvenu njegu ovih bolesnika.

Bolesti kardiovaskularnog sustava su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu kod osoba srednje i starije životne dobi diljem svijeta. Najnoviji podaci za Republiku Hrvatsku ukazuju da 48,3% svih smrtnih slučajeva uzrokovano bolestima srca i krvnih žila, od čega većinu čine ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti.1

Opširnije